Login za korisnike
CAPTCHA
Molimo Vas da u polju ispod upišete tekst sa slike.
Navigacija
Donatori
Pretraga Mojekarijere
Loading
PogledajRearrange

Završili ste srednju školu i potpuno ste sigurni da ne želite nastaviti školovanje, da uopšte ne želite studirati? Ili ste potpuno sigurni da ćete nastaviti školovanje i tačno znate koji studij?

 

Moguće, ali malo vjerovatno!

 

Zašto? Zato što su psihološka istraživanja pokazala da je većina maturanata - iako to često neće javno priznati - neodlučna. Pod otvorenim ili prikrivenim pritiskom svoje okoline, najčešće članova porodice, mnogi odluče da ne nastave školovanje ili se priklone izboru koji su za njih napravili drugi, ali se u sebi i dalje pitaju da li je to za njih pravi izbor. Ipak, ne zaboravite: riječ je o jednoj od najvažnijih životnih odluka, onoj koja će dobrim dijelom odrediti vaše buduće zanimanje, vaše polje rada – a pošto je rad stvorio čovjeka – odrediće i vas kao čovjeka, kao ličnost, vaše zadovoljstvo sobom i životom. Zanimanje koje ćete odabrati nije nešto što ćete raditi ½ sata ili ½ dana, niti mjesec ili godinu dana. Realnost je takva da ćete se zanimanjem koje sada odaberete najvjerovatnije baviti narednih 40-50 godina vašeg života. Da, vašeg života!  

 

Pa iako se radi o tako važnoj životnoj odluci, neki od nas prepuštaju da tu odluku unašeime donosi neko drugi ili sticaj slučajnih okolnosti. Kako je moguće da neki od nas čvrsto odluče da završe (ne upišu, već završe!) određeni fakultet ili akademiju, a neki ne? 

 

Da li se radi o nekim spoljašnjim faktorima kao što su roditelji, prijatelji ili materijalna sredstva? Ili se radi o nečemu unutrašnjem?

 

Razmislite malo: Da li su svi koji su završili studij imali podršku roditelja i prijatelja? Da li su svi oni bili bogati? Da im je svima bilo lako studirati?

 

Ne! Među ljudima koji su završili studij se nalaze i bogati i siromašni, i oni koji nisu imali veće poteškoće i oni koji su se prokleto mnogo namučili, i oni koji su imali pomoć i podršku drugih ljudi i onih koji su većinu stvari sami postigli. Nema pravila kada su spoljašnje okolnosti u pitanju.

 

Pa šta je onda u pitanju?!

 

 Još je filozof Epiktetus koji je živio u prvom i drugom vijeku rekao: “Ljudi nisu uznemireni stvarima po sebi, već svojim pogledom na njih.” Jedan od najpoznatijih psihologa današnjice Albert Ellis, tvorac racionalno-emotivno-bihejvioralne terapije (REBT), nastavio je njegovu ideju i ističe da je jedinstvena osobina ljudi da, za razliku od životinja, sami sebi govore razne razumne i nerazumne stvari. Njihova uvjerenja, stavovi i mišljenja su većinom u obliku unutrašnjih dijaloga. Dakle, jedna od najmoćnijih i najelegantnijih metoda koje ljudi mogu koristiti za upravljanje svojim reakcijama na spoljašnje okolnosti sastoji se od jasnog sagledavanja, razumijevanja, preispitivanja i suprotstavljanja sopstvenim unutrašnjim tekstovima.

 

Na primjer?

 

Evo nekoliko uobičajenih slučajeva.

 

Kada maturant sebi kaže: “Ja nisam dovoljno pametan za studiranje,” vrlo je vjerovatno da će odustati od studiranja. Međutim, on ima mogućnost da preispita ovo što sebi govori: “Samo malo... da razmislim... Hajde da pretpostavim da se nisam baš najbolje pokazao u srednjoj školi. To bi moglo da znači da nisam baš bistar. Hm... a da li je moguće da mi način učenja u srednjoj školi nije odgovarao. I da je nastava bila pretrpana gomilom predmeta koji me uopšte nisu zanimali. Na fakultetu se ipak uči na drugačiji način i to bi mogla biti dobra prilika da dobijem drugu šansu i napravim bolji izbor nego kada sam upisivao srednju školu... Hm... To je zaista moguće! A ja to nikada neću saznati ako ne probam! Ali, šta ako probam i doživim neuspjeh?! To bi bilo užasno! Čekaj malo... Gdje piše da ja apsolutno ne smijem doživjeti neuspjeh? Da li sam ja ikada doživio neuspjeh? I kada sam ga doživio da li je to zaista bio užas?! Ne, nikako! Neuspjeh može biti neprijatan, čak vrlo neprijatan, ali daleko od toga da je to užas! Znači bolje mi je da izaberem studij koji odgovara mojim interesima i istinski, ali zaista svim silama se potrudim da ga završim. Ali, ako sam ja ipak prilično glup...? Šta onda...? Dobro, hajde recimo da jesam! Gdje piše da samo pametnjakovići smiju studirati?! Čak i ako sam najobičniji „glupander“ (što je malo vjerovatno s obzirom na to da sam upravo maturirao!), to ne znači da ne mogu završiti – da, završiti – fakultet. Možda mi neće ići tako lako kao pametnijim od mene (ako zaista nisam baš bistar), ali ja ću se svojski potruditi da ga završim. Na kraju, poznato je da fakultet ne završavaju pametni, već uporni!”

 

Ili kada maturant sebi kaže: “Studiranje je teško, ja ne bih mogao podnijeti da se školujem još četiri godine,” naravno da neće odlučiti da nastavi školovanje. Ali on može da izabere da se suprotstavi nerazumnim mislima koje sebi govori i umjesto toga da ih preispita i sebi racionalno kaže: “Studiranje vjerovatno jeste teško. Pa šta! Iako je teško, nije nepodnošljivo. Mislim... šta je to što ja ne mogu podnijeti? Koji je dokaz da je nešto nepodnošljivo? Realno gledano, nepodnošljivo je ono što bi me ubilo! Ako na mene padne kameni blok od jedne tone i ubije me onda bi se moglo reći da ja to nisam mogao podnijeti! Dakle, iako studiranje vjerovatno jeste teško, to ne znači da ja to ne mogu podnijeti. Ako racionalno razmislim – da li sam ikada prije radio stvari koje su teške? I da li su me one ubile? Pošto sada čitam ovu brošuru, znači da nisu. Da li će me studiranje ubiti? Najvjerovatnije neće. To znači da, iako možda i jesteteško, studiranje nipoštonije nepodnošljivo! Čak i ako bi mi povremeno moglo biti teško (što će mi se sigurno desiti u životu bez obzira studirao ja ili ne), ja mogu podnijeti da nastavim da se školujem!”

 

Mi često vjerujemo da nismo sposobni za nešto ili da je nešto za nas nepodnošljivo. Ali kada malo bolje analiziramo realnost, uglavnom uvidimo da mi sami – svojim razmišljanjem – činimo sebe nesposobnim ili situaciju nepodnošljivom.

 

Dakle, da biste vi sami upravljali svojim životom, uzmite olovku i papir u ruke, napravite tabelu sa dvije kolone i napišite razloge za i protiv studiranja. Evo nekih razloga za studiranje:

 

  1. Kontinuirano razvijanje vlastitih sposobnosti i talenata. Svi imamo mogućnost da u jednoj ili više oblasti postižemo visoke rezultate. Ako se sposobnosti sistematski i uporno ne razvijaju od njih nema nikakve koristi.
  2. Kontinuiran nastavak školovanja je prirodna reakcija pojedinca na kontinuiran i brz razvoja društva i tehnologije. Prestankom školovanja nakon završene srednje škole sami sebi zatvarate mnoga vrata za praćenje tokova koji se dešavaju oko vas. Danas je fakultet ono što je prije 50 godina bila osnovna škola (a ljudi su i tada završavali fakultet!).
  3. Sa završenom srednjom školom mogu se obavljati srednje složena zanimanja, a sa visokom školom visoko složena. Kao što vjerovatno znate iz ličnog iskustva: srednje složene stvari brzo dosade (npr. srednje složene igre sa kartama ili video igre, srednje složeni ljudi); visoko složene stvari nas dugo zaokupljaju i interesuju.
  4. Studiranjem produžavate mladost. Naravno, ne biološku, već društveno-psihološku. Ako su u mogućnosti, većina roditelja će odvojiti novac da finansira visoko školovanje svoje djece. A to praktično znači da vi još najmanje 4 godine nećete morati «šljakati za lovu», imaćete vremena za druženje i zabavu, mnogo, mnogo prilika da stičete šarolika iskustva, upoznajete vršnjake i stičete nove prijatelje. Čak i ako vaši roditelji nemaju dovoljno novca da vas u potpunosti finansiraju za vrijeme studiranja, svako društvo manje-više blagonaklono gleda na studente i omogućava im stipendije, studentske popuste i interesantne studentske poslove na pola radnog vremena.
  5. Nećemo vam sve razloge za studiranje mi navoditi.... Potrudite se i vi malo! Studiranje nije bubanje onoga što vam se servira. Studiranje je uzbudljivo istraživanje! Neka sakupljanje informacija za ovu našu tabelu bude vaš prvi zadatak. Raspitajte se! Pitajte starije prijatelje, rođake i poznanike koji nisu, i one koji jesu nastavili školovanje, šta misle o ovoj temi. Brojne knjige su napisane o studentskom životu – pročitajte ih! Surfajte po internetu! Posjetite fakultete i osjetite studentski život! Posjetite studentske servise (Exit centar u Banjoj Luci i Access centar u Sarajevu) i provjerite šta se nudi studentima. Širom otvorite oči i sakupljajte informacije o studiranju, a onda ih razvrstajte u kolone za i  protiv.

 

I naravno, ne prepustite izbor studija slučaju ili drugima (pa makar to bili vaši roditelji, profesori ili najbolji prijatelji). Niko i ništa ne može za vas odlučiti šta da studirate.

It is more advantage to a


It is more advantage to a person if he could be able to pursue college and complete his studies as this means more career opportunities in the future. - Roger Quick