Login za korisnike
CAPTCHA
Molimo Vas da u polju ispod upišete tekst sa slike.
Navigacija
Donatori
Pretraga Mojekarijere
Loading
PogledajRearrange

Neki istraživači smatraju da su trenutne promjene u prirodi posla kao rezultat multiple upotrebe digitalnih tehnologija karakteristične za treću industrijsku revoluciju. Oni misle da su tehnologije mikroelektronike, robota, kompjuterske industrijalizacije, pojava vještačke inteligencije, eksperimentisanje u razmjeni elektronskih podataka i eksplozija digitalnih komunukacija vidljiva u neprikosnovenom porastu Interneta i Svjetske široke mreže dovele svijet do ruba transformacije slične drugoj industrijskoj revoluciji.

Promjene u demografiji radne snage uključuju rastuće prisustvo žena, posebno mladih majki na tržištu rada; povećanu rasnu i etničku raznolikost; povećan broj porodica sa dvostrukim karijerama; povećan nivo obrazovnih dostignuća, kao i povišenu starosnu granicu radne snage.

Globalizacija proizvodnog tržišta stvara veliki takmičarski pritisak, veća tržišta rada i tendenciju prema specijalizaciji u međunarodnoj raspodjeli poslova.

Navedeni faktori ne determinišu samu prirodu posla već kroz interakciju sa strategijama, strukturama i procesima organizacija koje zapošljavaju radnike. Organizacijsko restrukturiranje može takođe nezavisno izazvati efekte na posao. Trenutno eksperimentisanje sa organizacijskim formama, od timskog rada do virtualnih organizacija, je značajno kao porast akcionarske i administrativne birokratije u kasnom 19. vijeku.

Ovakva međuzavisnost nije baš najbolje shvaćena, i čak ako je prepoznata teoretski, nije efektivno primjenjena u procesima donošenja odluka koji su vezani za pitanja strategije i plana posla. Na primjer, organizacije mogu potegnuti pitanja kadra i opisa poslova nakon donošenja odluka o takmičarskim strategijama ili bazičnim misijama, izboru tehnologija i razvoju drugih izvora.