Login za korisnike
CAPTCHA
Molimo Vas da u polju ispod upišete tekst sa slike.
Navigacija
Donatori
Pretraga Mojekarijere
Loading
PogledajRearrange

Sadržaj:
Sklonosti i interesovanja
Sposobnosti
Vrijednosti
Tjelesne i zdravstvene karakteristike
Detaljno informisanje

Nalaziš se pred izborom zanimanja i škole. Pred tobom je važan korak koji će uticati na tvoju budućnost – ako ne na čitav život, onda barem na narednih nekoliko godina. Iako u današnje vrijeme prvi izbor zanimanja i nije više «izbor za čitav život», to je ipak značajan korak koji bitno utječe na budućnost i može da odredi put za buduće odluke u vezi sa tvojim obrazovanjem ili karijerom.

Greške u izboru moguće je ispraviti, ali tako možeš da izgubiš dosta vremena, prije nego što se vratiš na pravi kolosijek. Sada si na uzrastu kada učiš najbrže i sa najmanje napora. Najbolje je da sada utvrdiš koji je put dobar za tebe i da što bolje iskoristiš svoje sklonosti i sposobnosti.

Radu posvećujemo mnogo vremena, 35 ili 40 godina života, 5 ili 6 dana  nedeljno, 8 sati dnevno. Možda te to sada pomalo i plaši, pa odlažeš razmišljanje o izboru zanimanja. Pomisli na to da rad može biti izvor zadovoljstva. Došao je pravi trenutak da počneš da razmišljaš o izboru zanimanja. Vrijeme koje sada uložiš u procjenu svojih interesovanja, sposobnosti i drugih ličnih osobina može da ti uštedi mnogo vremena i da ti omogući mnogo više zadovoljstva od učenja i rada u vremenu koje će tek doći.

Bilo bi zgodno da prvo pročitaš o sklonostima i interesovanjima, jer je takav redoslijed prirodan – najprije nas nešto zainteresuje, počnemo da razmišljamo o tome i da se raspitujemo, kasnije donesemo neku odluku, pa se pripremamo da ostvarimo to što smo zamislili.
Tako je i kada biramo zanimanje ili srednju školu koja priprema za nastavak školovanja. Sretno!

Sklonosti i interesovanja

Sigurno želiš da ti posao koji ćeš jednog dana obavljati pričinjava zadovoljstvo ili barem da te ne čini nezadovoljnim. Jedan od važnih preduslova za to jeste da radiš posao za koji pokazuješ određena interesovanja i sklonosti.
Sklonosti i interesovanja ljudi se veoma razlikuju. Nekoga više interesuje rad sa mašinama i tehnikom, nekoga rad na otvorenom prostoru, nekoga stalni kontakti sa ljudima; neko voli da radi samostalno sa brojkama i papirima...
Prvi korak koji treba da preduzmeš je da sebe bolje upoznaš, zapravo da prepoznaš svoja interesovanja i sklonosti. Vjerovatno i ti imaš određene želje gdje, s kim i čime bi volio ili voljela da radiš. Možda imaš i neki hobi.
Razmisli i napiši na listu papira šta sve voliš da radiš i šta ti pričinjava zadovoljstvo. Uzmi u obzir kako omiljene sadržaje u školi, tako i ono što najviše voliš da radiš u slobodno vrijeme (na primjer: pisanje, čitanje, računanje, slikanje, pjevanje, briga o životinjama, manuelni (ručni) rad itd.).

  • Koje predmete i školske aktivnosti najviše voliš?
  • Sa kim i kako provodiš slobodno vrijeme?
  • Koja su tvoja tri najočiglednija interesovanja?
  • Možda postoji nešto što možeš satima da radiš, a da ne osjetiš da protiče vrijeme. Napravi spisak onoga čime se najradije baviš, a da ni poslije nekoliko sati ne osjetiš umor ili dosadu!

Razmisli o svojim interesovanjima i, ako je potrebno, pitaj i svoje roditelje, brata ili sestru, prijatelje i školske drugove šta oni misle o tvojim interesovanjima i sklonostima. Ako nisi siguran ili sigurna, porazgovaraj i sa svojim nastavnicima, psihologom ili pedagogom u školi. Na osnovu svega toga pokušaj da izdvojiš što veću grupu zanimanja za koje pokazuješ sklonosti i interesovanja. Koja su to zanimanja? Zapiši ih! Kada na ovaj način izdvojiš grupu zanimanja, to je prvi korak na putu do pravog izbora!

Sposobnosti

Kao što se razlikuju po interesovanjima, ljudi se veoma razlikuju i po sposobnostima. Neko se odlično snalazi sa brojevima, neko se jasno i precizno izražava, neko ima smisla za tehniku...  Različite sposobnosti  značajne su  za obavljanje različitih poslova.
Ni za koga se ne može reći da je sposoban za sve!
Svako od nas  je sposoban za veći broj zanimanja. Dobro, ali kako znati za šta smo to sposobni? Kako da sagledamo svoje sposobnosti i da ih dovedemo u vezu sa zanimanjima?

Za početak, razmisli o sebi. Kad je u pitanju škola vjerovatno možeš da  zaključiš da ti neki predmeti idu bolje nego drugi, znaš da  je u nečemu bilo dobrih rezultata, a da je u nečemu drugom bilo teškoća. Razmotri i aktivnosti kojima se baviš van škole, svoje slobodno vrijeme. Prisjeti se svega što radiš brzo, lako i tačno.
Razmisli o svojim sposobnostima. U tome ti mogu pomoći neka od ovih pitanja:
 

  • Da li se jasno izražavam (usmeno i pismeno)?
  • Razumijem li brzo i lako čak i složenije tekstove?
  • Umijem li da uočim ono što je bitno u gradivu?
  • Da li se snalazim sa brojevima?  Da li brzo i lako rješavam zadatke u kojima se traže osnovne računske operacije?
  • Mogu li lako da zamislim i razumijem odnose u prostoru – na primjer: da se brzo snađem u nepoznatom gradu na osnovu mape?
  • Volim li da zavirujem u unutrašnjost raznih aparata? Da li razumijem kako oni funkcionišu?
  • Da li vješto rukujem alatima?
  • Izvodim li lako ritmičke pokrete i vježbe?
  • Imam li smisla za pravljenje predmeta od različitog materijala (karton, tekstil, glina, drvo, metal i sl.)
  • Umijem li da prepoznam osećanja i želje drugih ljudi?  Da li shvatam razloge ljudskih postupaka i odnose među ljudima?

 
Vjerovatno si potvrdno odgovorio/la na neka od ovih pitanja. Pokušaj da sagledaš svoje sposobnosti na osnovu ovih i drugih pitanja koje možeš da smisliš i  postaviš sebi. Porazgovaraj i sa roditeljima, nastavnicima  i sa društvom iz škole.  Svima koji te dobro poznaju možeš da postaviš pitanja:
 

  • Šta mi dobro ide? Gdje postižem najbolje rezultate?
  • Koje su moje "slabije" strane?

 
Ako je potrebno, porazgovaraj i sa  psihologom ili pedagogom u školi.
Svako ima "jake" i "slabe strane". Kad spoznaš svoje, to je već drugi korak na putu do pravog izbora.

Vrijednosti

Vjerovatno se tvoji prijatelji razlikuju po tome šta smatraju posebno važnim u životu. Neki žele da svojim radom postignu nešto novo i značajno, drugi se nadaju dobroj zaradi, treći žele da im život bude aktivan, zanimljiv… Ljudi se razlikuju po svojim životnim ciljevima, po tome šta najviše vrednuju i čemu teže.
Ciljevi koji su nam posebno važni predstavljaju značajnu vrijednost za nas, pa ih možemo i tako nazvati – vrijednosti. One mogu biti vezane za razne oblasti života. Neke vrijednosti su vezane za privatan život, za način provođenja slobodnog vremena... Postoje i vrijednosti koje se odnose na vrstu zanimanja kojoj težimo.

I ti imaš svoje ciljeve! Vjerovatno su ti neki ciljevi značajniji od drugih. Pokušaj da napraviš hijerarhiju vrijednosti – poredaj svoje životne ciljeve po tome u kojoj mjeri su ti značajni. 
Možeš da obratiš posebnu pažnju na vrstu zanimanja kojoj težiš.  Neka od ovih pitanja možda ti mogu biti od pomoći.
 

  • Šta želiš da postigneš na poslu? Šta ti je važno osim  (naravno J ) dobre zarade?
    • mogućnost napredovanja (unapređenje i sl.)
    • ostvarivanje svojih potencijala, mogućnosti
    • pomaganje ljudima
    • stalne promjene i uzbuđenja
    • jasni, ustaljeni radni zadaci
    • nešto drugo? Šta?
  • Težiš li praktičnom radu, u kome pomoću alata ili mašina možeš da napraviš nešto korisno?
  • Da li  težiš poslu u kome treba sistematično prikupljati informacije da bi se došlo do nekog zaključka, otkrilo ili objasnilo nešto novo?
  • Težiš li radu sa podacima koji zahtjeva tačnost, preciznost, sređenost?
  • Da li težiš umjetničkom izražavanju?
  • Težiš li tome da radiš sa ljudima, da im pomažeš da riješe svoje probleme, da ih podučavaš ili savjetuješ?
  • Težiš li poslovima koji uključuju sopstvenu inicijativu, smisao za organizaciju i vođenje drugih ljudi?

 
Razmisli o zanimanjima koje si izdvojio ili izdvojila na osnovu svojih interesovanja. Da li  odgovaraju tvojim glavnim životnim ciljevima, vrijednostima? Možda neka od njih odgovaraju, a druga ne, ili odgovaraju u manjoj mjeri.
Neki put znamo da nešto hoćemo, ali ne možemo tačno da definišemo šta. Spoznati svoje ciljeve može biti korisno. Kada spoznamo šta stvarno hoćemo, lakše koračamo ka cilju!

Do sada si sagledao ili sagledala mnogo toga o sebi. Neke zaključke koji su ti posebno važni možeš da zapišeš i i sačuvaš za kasnije. Na pragu si trećeg koraka na putu do pravog izbora!
Znači, za svako zanimanje postoji poželjan skup osobina. S druge strane, ljudi se umnogome razlikuju. Svako ima svoj skup osobina – svoja interesovanja, težnje, sposobnosti, osobine ličnosti, tjelesne i zdravstvene karakteristike...
Da li to znači da svako može da pronađe zanimanje za sebe? Upravo tako!
Postoji jako mnogo zanimanja i svako od nas može da pronađe nešto za sebe. Štaviše, svako posjeduje odgovarajuće osobine za veći broj zanimanja – barem za nekoliko njih.

Dobro, a kako saznati o poželjnim osobinama za rad u raznim zanimanjima? Postoje različiti izvori informacija. Zgodno je koristiti što više izvora – tako umanjujemo vjerovatnoću da se oslonimo na neki nepotpun izvor informacija. Osim o poželjnim osobinama, možemo saznati i mnoge druge podatke o zanimanjima ( npr. www.mojakarijera.com)

Tjelesne i zdravstvene karakteristike
Za mnoga zanimanja neophodne su određene tjelesne i zdravstvene  karakteristike njihovo prisustvo se provjerava ljekarskim pregledima.  Zašto?
Neka zanimanja nije moguće  ili je veoma rizično obavljati ako se ne posjeduju određene tjelesne i zdravstvene karakteristike.

Neko ne može da bude profesionalni vozač ukoliko ne razlikuje boje, nema dubinski vid – ne opaža dobro treću dimenziju, otežano se prilagođava na tamu... To bi bilo veoma opasno!

Ko je alergičan na hemikalije ne može da radi kao hemijski laborant  –  zbog tegoba ne bi mogao dugo da se zadrži na tom poslu... Iz istog razloga i druge alergije mogu onemogućavati  rad u nekim zanimanjima – na primjer, alergični na perje i životinjske dlake ne mogu da rade u oblasti veterine.
Neke tjelesne karakteristike mogu, dakle, biti kontraindikacija (smetnja ili prepreka) za rad u nekim  zanimanjima.
 

  • Nerazlikovanje boja je prepreka za rad u mnogim zanimanjima iz oblasti saobraćaja i elektrotehnike - iz bezbjednosnih razloga (recimo, saobraćajci, piloti) ili zato što se neki poslovi ne mogu ni obavljati ako se ne razlikuju boje (na primjer, serviseri raznih uređaja koji svakodnevno barataju sa provodnicima različitih boja).
  • Gadljivost na krv i tjelesne izlučevine je kontraindikacija za rad u oblasti zdravstva – ko je gadljiv na krv, na primjer, ne može  dugo da se zadrži na poslovima kao što su davanje injekcija, zbrinjavanje  povrijeđenih ili operisanih pacijenata, analize krvi...
  • Ljevorukost je kontraindikacija za zanimanje stomatolog (zubar) – za sada ne postoji zubarska oprema prilagođena ljevorukosti.

 
Neke bolesti ili oštećenja takođe mogu biti kontraindikacija za rad u nekim zanimanjima.
 

  • Epilepsija je  kontraindikacija za rad u svim zanimanjima koja se obavljaju uz mašine, pored vatre (ili visokih temperatura) i vode, na visini i dubini – iz bezbjednosnih razloga, zbog opasnosti za samu osobu sa tim oboljenjem, kao i za njenu okolinu.
  • Astma je kontraindikacija za rad u svim zanimanjima koja se obavljaju u uslovima zagađenosti vazduha, u lošim mikroklimatskim uslovima (pri visokoj i niskoj temperaturi), kao i u zanimanjima koja uključuju rad sa hemikalijama, bojama, lakovima... 
  • Oštećenje sluha je kontraindikacija za rad u svim zanimanjima koja se obavljaju u buci, koja zahtjevaju dobar sluh i dobru usmenu komunikaciju, kao i u zanimanjima koja zahtjevaju dobru ravnotežu – centar za ravnotežu je tijesno vezan za čulo sluha.
  • Kako saznati o tjelesnim i zdravstvenim karakteristikama koje su prepreka za neka zanimanja?

 
Razmisli o zanimanjima za koja se posebno interesuješ. Da li postoje neki tjelesni i zdravstveni zahtjevi vezani za ta zanimanja? Koji su to zahtjevi i u vezi sa tim, koje su medicinske kontraindikacije, a koje psihološke kontraindikacije ( smetnje ili prepreke)?

Detaljno informisanje

Pokušaj da upoznaš poželjne osobine što šireg kruga zanimanja – to može biti vrlo korisno za pravi izbor! Možeš da pođeš od onih koje si izdvojio ili izdvojila na osnovu svojih sklonosti i interesovanja. Zgodno je to što možeš da saznaš i mnoge druge važne činjenice o zanimanjima. Kako?
 
Pitaj:

  • predmetne nastavnike
  • psihologa ili pedagoga škole
  • roditelje
  • rođake i prijatelje koji se bave zanimanjima koja te interesuju

Posjeti:

  • neko preduzeće u kome se obavljaju poslovi  željenog zanimanja – korisno  je učiniti to za više zanimanja
  • srednju školu koja obrazuje za to zanimanje

Prouči:

  • radio i TV emisije
  • štampane materijale
  • video materijale
  • upoznaj zanimanja

 
Šta je važno znati o zanimanjima osim poželjnih osobina? Na šta je korisno obratiti pažnju? Možeš da tražiš odgovore na sljedeća pitanja razgovarajući sa drugima, tragajući, razmišljajući…

  • šta se radi? –  koji se radni zadaci, poslovi najčešće obavljaju
  • gdje? u kom okruženju se najčešće radi, na primer u zatvorenim objektima (radionicama, fabrikama, kancelarijama...), na otvorenom prostoru (na farmama, na visini...), u prevoznim sredstvima..
  • u kojim uslovima? –  recimo, kakvo je osvetljenje, temperatura, ima li buke, vibracija,  strujanja vazduha, ima li prašine, vlage, mirisa...
  • kako?
    –   
    na koji način se najčešće radi, recimo preciznim manuelnim (ručnim) radom, fizičkom snagom, mašinama, u automatizovanom procesu proizvodnje, govorom,   korištenjem pisanih podataka (riječi,  brojeva...),  intelektualnim (umnim) naporom... Naravno, česte su i neke kombinacije.
  • čime? – kojim sredstvima, oruđima se najčešće radi (recimo, ručnim alatima, mašinama, mjernim, laboratorijskim instrumentima, na kompjuteru, kancelarijskim mašinama i priborom …)
  • u kom položaju? - u kom položaju se najčešće radi, recimo, sjedeći, stojeći, u pokretu…
  • na šta se djeluje,   šta se oblikuje,  sa čime se radi?  Na primjer: sa podacima, sa stvarima (sa gotovom robom ili materijalom  kao što je metal, drvo, plastika, tekstil, koža, papir, boje,  staklo …),
    sa ljudima, sa biljkama, sa životinjama
  • sa kim?
    sa kim se najčešće radi:
    -  sa strankama, mušterijama, pacijentima...
     - sa kolegama, saradnicima, samostalno...
  • kakva je perspektiva?
    Na primjer:
    - Kakve će biti mogućnosti za pronalaženje posla, kada završim obrazovanje? To su, naravno, procjene  - dostupni su podaci o tome kakve su te mogućnosti u ovom trenutku.
    Kakve su mogućnosti stručnog usavršavanja i napredovanja?
    - Da li se znanja i veštine mogu iskoristiti i za druge poslove, ako iz nekog razloga promijenim zanimanje?…
    - Kakva je perspektiva razvoja i osavremenjivanja zanimanja?…

 
Kao što si već vidio/la izbor zanimanja i srednje škole nije nimalo lagan i jednostavan posao. Služeći se savjetima iz ove brošure, lakše izaberi svoj put te uspješnije i bolje napravi svoj hljeb/kruh/panju/...!