Studirati ili ne?!

Završili ste srednju školu i potpuno ste sigurni da ne želite nastaviti školovanje, da uopšte ne želite studirati? Ili ste potpuno sigurni da ćete nastaviti školovanje i tačno znate koji studij?

 

Moguće, ali malo vjerovatno!

 

Zašto? Zato što su psihološka istraživanja pokazala da je većina maturanata - iako to često neće javno priznati - neodlučna. Pod otvorenim ili prikrivenim pritiskom svoje okoline, najčešće članova porodice, mnogi odluče da ne nastave školovanje ili se priklone izboru koji su za njih napravili drugi, ali se u sebi i dalje pitaju da li je to za njih pravi izbor. Ipak, ne zaboravite: riječ je o jednoj od najvažnijih životnih odluka, onoj koja će dobrim dijelom odrediti vaše buduće zanimanje, vaše polje rada – a pošto je rad stvorio čovjeka – odrediće i vas kao čovjeka, kao ličnost, vaše zadovoljstvo sobom i životom. Zanimanje koje ćete odabrati nije nešto što ćete raditi ½ sata ili ½ dana, niti mjesec ili godinu dana. Realnost je takva da ćete se zanimanjem koje sada odaberete najvjerovatnije baviti narednih 40-50 godina vašeg života. Da, vašeg života!  

 

Pa iako se radi o tako važnoj životnoj odluci, neki od nas prepuštaju da tu odluku unašeime donosi neko drugi ili sticaj slučajnih okolnosti. Kako je moguće da neki od nas čvrsto odluče da završe (ne upišu, već završe!) određeni fakultet ili akademiju, a neki ne? 

 

Da li se radi o nekim spoljašnjim faktorima kao što su roditelji, prijatelji ili materijalna sredstva? Ili se radi o nečemu unutrašnjem?

 

Razmislite malo: Da li su svi koji su završili studij imali podršku roditelja i prijatelja? Da li su svi oni bili bogati? Da im je svima bilo lako studirati?

 

Ne! Među ljudima koji su završili studij se nalaze i bogati i siromašni, i oni koji nisu imali veće poteškoće i oni koji su se prokleto mnogo namučili, i oni koji su imali pomoć i podršku drugih ljudi i onih koji su većinu stvari sami postigli. Nema pravila kada su spoljašnje okolnosti u pitanju.

 

Pa šta je onda u pitanju?!

 

 Još je filozof Epiktetus koji je živio u prvom i drugom vijeku rekao: “Ljudi nisu uznemireni stvarima po sebi, već svojim pogledom na njih.” Jedan od najpoznatijih psihologa današnjice Albert Ellis, tvorac racionalno-emotivno-bihejvioralne terapije (REBT), nastavio je njegovu ideju i ističe da je jedinstvena osobina ljudi da, za razliku od životinja, sami sebi govore razne razumne i nerazumne stvari. Njihova uvjerenja, stavovi i mišljenja su većinom u obliku unutrašnjih dijaloga. Dakle, jedna od najmoćnijih i najelegantnijih metoda koje ljudi mogu koristiti za upravljanje svojim reakcijama na spoljašnje okolnosti sastoji se od jasnog sagledavanja, razumijevanja, preispitivanja i suprotstavljanja sopstvenim unutrašnjim tekstovima.

 

Na primjer?

 

Evo nekoliko uobičajenih slučajeva.

 

Kada maturant sebi kaže: “Ja nisam dovoljno pametan za studiranje,” vrlo je vjerovatno da će odustati od studiranja. Međutim, on ima mogućnost da preispita ovo što sebi govori: “Samo malo... da razmislim... Hajde da pretpostavim da se nisam baš najbolje pokazao u srednjoj školi. To bi moglo da znači da nisam baš bistar. Hm... a da li je moguće da mi način učenja u srednjoj školi nije odgovarao. I da je nastava bila pretrpana gomilom predmeta koji me uopšte nisu zanimali. Na fakultetu se ipak uči na drugačiji način i to bi mogla biti dobra prilika da dobijem drugu šansu i napravim bolji izbor nego kada sam upisivao srednju školu... Hm... To je zaista moguće! A ja to nikada neću saznati ako ne probam! Ali, šta ako probam i doživim neuspjeh?! To bi bilo užasno! Čekaj malo... Gdje piše da ja apsolutno ne smijem doživjeti neuspjeh? Da li sam ja ikada doživio neuspjeh? I kada sam ga doživio da li je to zaista bio užas?! Ne, nikako! Neuspjeh može biti neprijatan, čak vrlo neprijatan, ali daleko od toga da je to užas! Znači bolje mi je da izaberem studij koji odgovara mojim interesima i istinski, ali zaista svim silama se potrudim da ga završim. Ali, ako sam ja ipak prilično glup...? Šta onda...? Dobro, hajde recimo da jesam! Gdje piše da samo pametnjakovići smiju studirati?! Čak i ako sam najobičniji „glupander“ (što je malo vjerovatno s obzirom na to da sam upravo maturirao!), to ne znači da ne mogu završiti – da, završiti – fakultet. Možda mi neće ići tako lako kao pametnijim od mene (ako zaista nisam baš bistar), ali ja ću se svojski potruditi da ga završim. Na kraju, poznato je da fakultet ne završavaju pametni, već uporni!”

 

Ili kada maturant sebi kaže: “Studiranje je teško, ja ne bih mogao podnijeti da se školujem još četiri godine,” naravno da neće odlučiti da nastavi školovanje. Ali on može da izabere da se suprotstavi nerazumnim mislima koje sebi govori i umjesto toga da ih preispita i sebi racionalno kaže: “Studiranje vjerovatno jeste teško. Pa šta! Iako je teško, nije nepodnošljivo. Mislim... šta je to što ja ne mogu podnijeti? Koji je dokaz da je nešto nepodnošljivo? Realno gledano, nepodnošljivo je ono što bi me ubilo! Ako na mene padne kameni blok od jedne tone i ubije me onda bi se moglo reći da ja to nisam mogao podnijeti! Dakle, iako studiranje vjerovatno jeste teško, to ne znači da ja to ne mogu podnijeti. Ako racionalno razmislim – da li sam ikada prije radio stvari koje su teške? I da li su me one ubile? Pošto sada čitam ovu brošuru, znači da nisu. Da li će me studiranje ubiti? Najvjerovatnije neće. To znači da, iako možda i jesteteško, studiranje nipoštonije nepodnošljivo! Čak i ako bi mi povremeno moglo biti teško (što će mi se sigurno desiti u životu bez obzira studirao ja ili ne), ja mogu podnijeti da nastavim da se školujem!”

 

Mi često vjerujemo da nismo sposobni za nešto ili da je nešto za nas nepodnošljivo. Ali kada malo bolje analiziramo realnost, uglavnom uvidimo da mi sami – svojim razmišljanjem – činimo sebe nesposobnim ili situaciju nepodnošljivom.

 

Dakle, da biste vi sami upravljali svojim životom, uzmite olovku i papir u ruke, napravite tabelu sa dvije kolone i napišite razloge za i protiv studiranja. Evo nekih razloga za studiranje:

 

  1. Kontinuirano razvijanje vlastitih sposobnosti i talenata. Svi imamo mogućnost da u jednoj ili više oblasti postižemo visoke rezultate. Ako se sposobnosti sistematski i uporno ne razvijaju od njih nema nikakve koristi.
  2. Kontinuiran nastavak školovanja je prirodna reakcija pojedinca na kontinuiran i brz razvoja društva i tehnologije. Prestankom školovanja nakon završene srednje škole sami sebi zatvarate mnoga vrata za praćenje tokova koji se dešavaju oko vas. Danas je fakultet ono što je prije 50 godina bila osnovna škola (a ljudi su i tada završavali fakultet!).
  3. Sa završenom srednjom školom mogu se obavljati srednje složena zanimanja, a sa visokom školom visoko složena. Kao što vjerovatno znate iz ličnog iskustva: srednje složene stvari brzo dosade (npr. srednje složene igre sa kartama ili video igre, srednje složeni ljudi); visoko složene stvari nas dugo zaokupljaju i interesuju.
  4. Studiranjem produžavate mladost. Naravno, ne biološku, već društveno-psihološku. Ako su u mogućnosti, većina roditelja će odvojiti novac da finansira visoko školovanje svoje djece. A to praktično znači da vi još najmanje 4 godine nećete morati «šljakati za lovu», imaćete vremena za druženje i zabavu, mnogo, mnogo prilika da stičete šarolika iskustva, upoznajete vršnjake i stičete nove prijatelje. Čak i ako vaši roditelji nemaju dovoljno novca da vas u potpunosti finansiraju za vrijeme studiranja, svako društvo manje-više blagonaklono gleda na studente i omogućava im stipendije, studentske popuste i interesantne studentske poslove na pola radnog vremena.
  5. Nećemo vam sve razloge za studiranje mi navoditi.... Potrudite se i vi malo! Studiranje nije bubanje onoga što vam se servira. Studiranje je uzbudljivo istraživanje! Neka sakupljanje informacija za ovu našu tabelu bude vaš prvi zadatak. Raspitajte se! Pitajte starije prijatelje, rođake i poznanike koji nisu, i one koji jesu nastavili školovanje, šta misle o ovoj temi. Brojne knjige su napisane o studentskom životu – pročitajte ih! Surfajte po internetu! Posjetite fakultete i osjetite studentski život! Posjetite studentske servise (Exit centar u Banjoj Luci i Access centar u Sarajevu) i provjerite šta se nudi studentima. Širom otvorite oči i sakupljajte informacije o studiranju, a onda ih razvrstajte u kolone za i  protiv.

 

I naravno, ne prepustite izbor studija slučaju ili drugima (pa makar to bili vaši roditelji, profesori ili najbolji prijatelji). Niko i ništa ne može za vas odlučiti šta da studirate.

Dakle, studirati!

Dakle, STUDIRATI!

 

Studentski život predstavlja priličnu promjenu u životu osobe. Koliko će to biti jedno od najljepših i najizazovnijih iskustava u velikoj mjeri zavisi (opet!) od vas samih. Pošto je studiranje različito od obrazovanja u srednjoj školi, evo nekoliko korisnih informacija o tome kako i kada učiti, zašto prisustvovati nastavi, kako savladati predmete koji vam se ne sviđaju i kako uspješno komunicirati s profesorima. Svaka tema predstavlja posebno poglavlje, a na početku svakog poglavlja nalazi se nekoliko mogućih tekstova koji su dio uobičajenog studentskog unutrašnjeg dijaloga.

 

Kao što smo već rekli, za razliku od životinja, ljudi sami sebi govore razne razumne i nerazumne stvari. Pa, pošto je to tako, vi budite mudri i odmah na početku odbijte da sebi govorite nerazumne stvari jer to i nije baš najbolje za vaše studiranje. Zato vam nudimo razumne stvari koje ćete vi sebi moći govoriti kada vodite vaš unutrašnji dijalog. Da su to razumne i za studiranje efikasne stvari govori iskustvo onih koji su prošli studiranje i žele na ovaj način podijeliti s vama ono što su u tom procesu naučili.

Kada početi učiti, na koji način?

Kada početi učiti, na koji način?

 

Tek sam završio srednju školu, vrijeme je da se malo odmorim.
Ima još vremena do ispita.
Počeću od ponedjeljka.

 

Odredite redovno vrijeme za učenje! Dolazak na fakultet predstavlja veliku promjenu što se tiče organizacije vremena za učenje. Sistem redovnog ispitivanja u srednjoj školi vas je podsticao na redovno učenje, dok je na fakultetu situacija drugačija. Možete učiti ili spavati; možete učiti ili jesti; možete učiti ili igrati karte; možete učiti ili igrati video igrice; možete učiti ili gledati seriju na TV, odluka je vaša. Vi ste sami odgovorni za korištenje vlastitog vremena. Međutim, uhvatiti pravi ritam i početi učiti danas, a ne sutra, ključ je uspjeha na studiju. Redovnim učenjem ćete spriječiti da se gradivo za ispite nagomila, što će vam ostaviti više vremena i za druge aktivnosti tokom cijele godine.

Budite prisutni na nastavi!

Budite prisutni na nastavi

 

Radije ću spavati sat duže nego ići na predavanje.
Lako ću fotokopirati bilješke od kolega.
Ionako su predavanja dosadna, ništa neću propustiti.

 

Redovno dolazite na nastavu! U pravilu možete izostati određeni broj puta (20 - 30%) s nastave bez negativnih posljedica. Međutim, to ne znači da tu mogućnost "morate" u potpunosti iskoristiti. Što dobijate ako na nastavu redovno dolazite? Dobijate informacije o zadacima koji se trebaju obaviti kod kuće, u toku ste s gradivom, čujete komentare i primjere profesora, odgovore na pitanja vaših kolega, koje možda nećete pronaći u dostupnoj literaturi, a možete doživjeti i zabavne i duhovite trenutke. Možete i sami postaviti pitanja kada vam nešto nije jasno i aktivno učestvovati u raspravi o određenim temama. Vodite bilješke!Jedna od prednosti prisustvovanja nastavi je i vođenje vlastitih bilješki. Premda se to čini samo po sebi jasnim, postoje određeni načini koji vam mogu pomoći u strukturisanju i organiziranju vaših bilješki tako da vam budu od najveće koristi:

 

- ne zapisujte sve od riječi do riječi; cilj nije automatski zapisivati rečeno, već aktivno pratiti izlaganje i zapisati ono što je najbitnije;
- osmislite vlastiti sistem skraćenica koje će vam ubrzati zapisivanje;
- ako nešto što je bitno niste stigli zapisati, nastavite pisati dalje, te će te nakon završetka nastave pitati kolege i dopuniti ono što vam nedostaje;
- dobra je strategija nadopunjavati bilješke podacima iz dostupne literature; u tu je svrhu dobro ostaviti mjesta na svakoj stranici za eventualne dopune (npr. stranicu možete podijeliti u dvije kolone - u lijevom će se nalaziti bilješke s predavanja, a u desnom bilješke iz literature).

 

Stav prema predmetu određuje uspjeh

Stav prema predmetu određuje uspjeh

 

To je glup predmet.
Na tim predavanjima uvijek zaspim.
To mi ionako nikad neće trebati u životu.

Studirajte s radošću! Iz iskustva je poznato da studenti koji imaju negativan stav prema predmetu ili profesoru nisu uspješni onoliko koliko bi bili da je njihov stav drugačiji. Sposobnosti same po sebi nisu dovoljne za efikasno studiranje. Važan je i pozitivan stav. Probajte pozitivno pristupiti predmetu i profesorima. Pokažite zanimanje za studij tako što ćete aktivno učestvovati u raspravama, pretraživati dodatnu literaturu, razgovarati s profesorima, s radošću studirati.

Evo nekoliko sugestija koje mogu biti od koristi:

- nemojte misliti samo na neposrednu dobit od određenog predmeta (npr. možete za neki predmet pomisliti: šta će to meni, mene to ne zanima); ono što ćete na fakultetu naučiti priprema vas za razmišljanje o značajnim stvarima i o njihovoj primjeni u profesionalnom životu;
- pozitivni komentari prema predmetu i profesoru učvršćuju pozitivan stav. Nemojte kritikovati;
- pokušajte sa sljedećom vježbom: trebate razgovarati s mlađim bratom ili sestrom o školi, prema kojoj imaju negativan stav; želite im reći koliko je škola značajna i zbog čega je treba ozbiljno shvatiti i prihvatiti; koji ćete im savjet dati?

 

Uspostavite dobar odnos sa profesorima

Uspostavite dobar odnos sa profesorima

Taj me profesor neće nikada pustiti na ispitu.
Svi su profesori isti.
Profesori su tu da bi održali nastavu i ništa više od toga.

Proučavajte profesore kroz njihov način predavanja i davanja zadataka! Na fakultetu ćete doći u kontakt s različitim profesorima. Razgovarajte s drugim studentima kojima su ti profesori već predavali. Pitajte ih šta profesori vole, a što ne vole. Npr. jesu li otvoreni za raspravu, prihvataju li sugestije studenata, možete li im se obratiti za pomoć i slično.

 

 Međutim, osim mišljenja drugih studenata važno je i vaše. Pratite način na koji profesor predaje, njegove reakcije u nastavi, šta naglašava i šta očekuje od vas, šta ne toleriše. Nemojte se bojati profesora! Od starijih studenata ćete ponekad čuti priče o nekim profesorima "kod kojih svi padaju", "koji nikada ne daju dobre ocjene bez obzira koliko studenti učili" i sl. Već i prije nego što ste prvi puta vidjeli tog profesora, možda ćete imati izgrađeno mišljenje ne samo o njemu, već i o mogućnostima vlastitog uspjeha na tom ispitu. Ponekad vaša negativna očekivanja i strahovi, a ne profesor, mogu biti razlog neuspjeha. Koliko god su informacije starijih studenata o profesorima korisne, pokušajte ostaviti prostora i za vaše lično mišljenje koje ćete u kontaktu s profesorom izgraditi. I profesori su ljudska bića! Bez obzira koliko se činilo očiglednim da su profesori ljudska bića, mnogi studenti ipak gledaju profesore isključivo kroz njihovu ulogu. Zaboravljaju da i profesori imaju porodicu, obaveze, stresove, dobre i loše dane, kao i studenti. Njihovo je ponašanje, htjeli oni to ili ne, pod uticajem onoga što im se u životu događa.

 

Osjećanje zadovoljstva povećava efikasnost

Osjećanje zadovoljstva povećava efikasnost

 

Da bih uspio  u studiju, moram prekinuti s ostalim aktivnostima (sportom, glumom, sviranjem i sl.).
Ako želim položiti sve ispite, ne smijem izlaziti i zabavljati se.
Moram samo učiti i ništa više.

Učinite sve da budete što zadovoljniji! Nemojte sebi uskratiti sve što vas je do sada veselilo. Uspješno studiranje ne zahtijeva prekid ostalih aktivnosti s kojima se u životu volite i želite baviti. Mnogi su studenti uspješniji kada imaju raznolike obaveze (naravno, ako u tome ne pretjeraju i ne precijene svoje mogućnosti). Izuzetno je važno svaki dan ispuniti ponekim zadovoljstvom. Ne zanemarujte hobije i druge slobodne aktivnosti. Družite se s vršnjacima, razmjenjujte s njima svoja iskustva, teškoće i veselja. Oni vam mogu biti neizmjeran izvor podrške, naročito ako vam vaši bližnji nisu pri ruci. Nasmijte se s njima i zabavite. Osjećaj zadovoljstva pozitivno djeluje na vašu motivaciju, mobilizuje energiju i povećava uspješnost u različitim aktivnostima, pa i u studiju.

Vjerujte u sebe

Vjerujte u sebe

Neću stići dati sve ispite u roku.
Ako padnem ispit, to znači da nisam sposoban.
Ne ide mi, najbolje da odustanem.

Imajte povjerenja u sebe! Dobar dio uspjeha u životu zavisi o samopouzdanju. Sjetite se: mnoge ste stvari do sada u životu postigli, koliko god su one na početku izgledale teške i nesavladive! Studiranje je samo jedno novo iskustvo u vašem životu. Pokušajte s kolegama razgovarati o vašim strahovima i sumnjama, i vidjet ćete da se svi ponekad isto tako osjećaju. To ne znači da nećete moći uspješno savladati zadatke koji dolaze, čak i ako oni naizgled budu teški. Ako ste sada brucoš već ste dokazali da možete. Učite iz vlastitih neuspjeha.Kada doživite neuspjeh, pokušajte shvatiti kako je do njega došlo. Najgore što možete učiniti je okrivljavati sve i svakoga oko sebe ili odustati. Preuzmite odgovornost i pokušajte shvatiti neuspjeh kao povratnu informaciju iz koje ćete naučiti kako da uspjete sljedeći put. Ne zaboravite na smisao za humor! Šalite se. Od starijih kolega možete naučiti da će mnoge situacije kroz koje sada prolazite i zbog kojih vam je sada teško, jednom kada prođu, postati priče na koje ćete se smijati. Imajte vlastitu definiciju uspjeha! Ono što za vas predstavlja uspjeh na studiju možda nije ono što vaši roditelji, rođaci, prijatelji ili profesori (da, i profesori!) očekuju od vas. Nemojte živjeti trudeći se zadovoljiti očekivanja koja nisu vaša. Odredite sami što za vas predstavlja uspjeh i neka to bude vaše mjerilo.

Potražite pomoć ako vam je potrebna

Potražite pomoć ako vam je potrebna

Samo slabići se ne mogu sami snaći.
Nikad prije mi nije trebala pomoć.
Što će drugi misliti o meni ako tražim pomoć?

Svaka osoba ima svoje brige i probleme. Nezadovoljene potrebe ili neriješene brige mogu biti ozbiljna prepreka u ostvarivanju uspjeha na studiju ili u životu. U psihološkim savjetovalištima rade psiholozi koji su tu da vam pomognu i pruže podršku u postizanju akademskih i životnih uspjeha. U savjetovalištima se organizuju individualna i grupna savjetovanja koja se bave rješavanjem problema u učenju, pamćenju i koncentraciji, rješavanju problema ispitne treme, psihološkim treninzima za povećanje samo-efikasnosti i poboljšanje socijalne komunikacije, kao i tematskim grupama usmjerenim rastu i razvoju ličnosti. Sve usluge psiholoških savjetovališta su povjerljive.